Otpad je posljedica ljudske aktivnosti. Osnovni problem stoji u činjenici da otpadne tvari zagađuju okoliš. Iz godine u godinu proizvodnja otpada nastalog ljudskim djelovanjem postaje sve veća. Kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj sve je prisutnija problematika adekvatnog zbrinjavanja otpada. Najveće brige vezane su uz zbrinjavanje komunalnog otpada kojeg se u količinskom smislu najviše generira. Određene količine otpada nastaju u gotovo svim oblicima ljudskog djelovanja. Značajne količine otpada nastaju i prilikom pozitivnog djelovanja čovjeka na okoliš, u konkretnom slučaju kroz pročišćavanje otpadnih voda. Pročišćavanjem otpadnih voda uklanjaju se neželjeni elementi iz otpadne vode, a mulj je neizbježan nusproizvod. Obrada i trajno zbrinjavanje mulja koji nastaje tijekom pročišćavanja otpadnih voda glavni je problem u djelatnostima javne odvodnje. Učinak pročišćavanja otpadnih voda ne mjeri se samo kakvoćom pročišćene otpadne vode nego i učinkovitošću obrade mulja koji se izdvoji tijekom pročišćavanja. Mulj koji se generira na uređajima za pročišćavanje otpadnih voda nastaje kao posljedica akumulacije krute tvari tijekom fizikalnih, bioloških i kemijskih procesa. Mulj je složenog sastava i predstavlja mješavinu organskih i anorganskih tvari raspršenih u vodi, a može sadržavati i patogene mikroorganizme, parazite, viruse te brojne potencijalno toksične elemente i spojeve. Obrada i zbrinjavanje mulja je sastavni dio pročišćavanja otpadnih voda. Iz tog razloga, razvoj rješenja za pročišćavanje otpadnih voda mora uključivati rješenje za obradu i zbrinjavanje nastalog mulja, a troškovi obrade i zbrinjavanja mulja su inherentni trošak pročišćavanja otpadnih voda. Odabir odgovarajućeg rješenja i lokacije zbrinjavanja mulja ovisi o nekoliko faktora, uključujući ali ne i jedino: kvalitetu i količinu mulja nastalog u uređaju za pročišćavanje otpadnih voda, zakonsku regulativu, lokalne uvjete kao i troškove ulaganja i rada, te održavanja. Nažalost, postojeće europsko zakonodavstvo vezano uz obradu, zbrinjavanje i recikliranje mulja usmjereno je prvenstveno na korištenje mulja u poljoprivredi. Trenutno ostali načini korištenja ili riješenja zbrinjavanja mulja općenito potpadaju pod općenitije zakone o gospodarenju otpadom i upravljanju vodama, što kod nas nije slučaj. Mulj iz otpadnih voda nije bezvrijedan materijal, jer sadrži oko 70 % organske tvari čija se energijska vrijednost može iskoristiti, odnosno oporabiti na razne načine, a ne samo u poljoprivredi. Upravo je energetska oporaba mulja fokus ovoga rada s posebnim naglaskom na principe održivog razvoja.